Novosti Hrvatska

kako financirati stranke?

Živi zid novim referendumom želi 'okončati mračno razdoblje moderne hrvatske povijesti', no pravni stručnjak upozorava na opasnosti koje ta inicijativa krije: Kao da smo zaboravili da je postojao jedan Todorić...

kako financirati stranke?

Sabornica, vidi se jasno na snimci – zjapi prazna. Za stolom predsjedavajućeg, u pozi čovjeka potpuno zadubljenog u papire pred sobom, sjedi Milijan Brkić Vaso. Do njega je saborski službenik koji mu pomaže voditi sjednicu. S leđa se vidi da u zastupničkim klupama, od ukupno 151 mjesta, sjedi još samo četvero hrvatskih parlamentaraca.

Onda u kadar ulazi Ivan Vilibor Sinčić, odlučno staje za govornicu i najavljuje da njegov Živi zid, čim sindikati završe sa svojom akcijom, ide u prikupljanje potpisa za novi referendum: onaj koji će Ustavom zabraniti financiranje političkih stranaka iz državnog i lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj.

Upravo ova snimka nalazi se na najavnoj Facebook stranici referendumske inicijative Živoga zida "Uzmite novac strankama". Inicijative koja je potpise počela prikupljati u nedjelju, i koja do 26. svibnja namjerava dobiti podršku najmanje 373.514 građana. Time bi bio ispunjen uvjet o podršci 10 posto hrvatskih birača ovoj ideji, kako bi se referendum doista i mogao održati. U Živom zidu ne kriju tko im je glavna meta.

– Ovim referendumom uništavamo koruptivne stranke HDZ i SDP, završavamo jedno tužno, mračno razdoblje moderne hrvatske povijesti i započinjemo gradnju novog sustava bez parazitskih stranaka, jednog novog sustava temeljenog na empatiji, ne na korupciji i materijalizmu – ustvrdio je ovih dana Tihomir Lukanić, glavni tajnik Živog zida i nositelj stranačke liste za EU izbore.

Prema ovoj interpretaciji, skidanje političkih stranaka s državne blagajne uvod je u novu renesansu. Kada ta špina bude zatvorena, a javni se novac bude trošio na potrebnije stvari, stranke će se – kao u Švicarskoj – financirati donacijama i članarinama. A ne novcem svih građana.

No, s takvim se stavom ne slaže prof. dr. Josip Kregar, jedan od inicijatora antikorupcijskih zakona u Hrvatskoj. Štoviše, on upozorava da bi uvođenje modela zasnovanog samo na donacijama moglo po demokratske standarde u zemlji biti poprilično opasno.

– Financiranje političkih stranaka iz državnog proračuna uvedeno je kako bi se izbjegao utjecaj velikih kompanija i bogatih pojedinaca na vođenje države. Stranke, da bi mogle funkcionirati, trebaju novac, a zauzvrat daju moć. I ne, to nije počelo u Rusiji ili Mongoliji. Ovaj je model prvo uveden u Švedskoj. Ne zato što su Šveđani bogati, nego zato jer su željeli da njihovi političari razumno troše javni novac – kazao nam je Kregar.

Druga je stvar, napominje on, što političke stranke ogrezle u klijentelizmu ovaj model zloupotrebljavaju, pa bahato troše novac iz državnog proračuna, njime nastoje financirati i poslove koji nisu nužni za razvoj demokracije. No, to nipošto ne znači da je sam model loš. Još manje da ga treba ukinuti.

– Ova referendumska inicijativa ima zapravo jedan duboko konzervativni karakter: ona želi spriječiti političke stranke da budu neovisne o bogatima pojedincima. A po demokraciju je najveći rizik da politička moć postaje predmetom trgovine – uvjeren je Kregar, koji upozorava da bi se ukidanjem financiranja iz državnog proračuna upravo to postiglo.

– Kao da smo zaboravili da je postojao jedan Todorić, i da će ubuduće postojati neki "todorići" koji će vlastitu ekonomsku moć pripisivati svojem utjecaju na političke stranke. To bi ovaj referendum, ako bi prošao, samo još dodatno pojačao – zaključuje Kregar.

To, dakako, ne znači, napominje on, da se postojeći sustav ne treba trajno poboljšavati i nadograđivati. I stalno propitkivati kako na najadekvatniji način podijeliti državni novac strankama te kako njegovo trošenje najefikasnije kontrolirati.

No, ne i da ga treba potpuno ukinuti.

GONG: A tko će spriječiti korupciju?

U GONG-u nemaju dileme: postojeći model financiranja stranaka ne treba zabranjivati.

– Političke stranke u Hrvatskoj trebaju se financirati iz proračuna, kao i u gotovo svim zemljama EU-a, gdje se javni novac dijeli prema mjestima u parlamentu ili prema broju glasova na izborima, a dijelom se stranke trebaju financirati i donacijama privatnog sektora. Financiranje stranaka iz proračuna nužno je ne samo zbog promocije političkog pluralizma, nego i zbog sprječavanja korupcije, kako ne bi ovisile o interesima korporacija ili bogatih pojedinaca – ističu u GONG-u.

Pritom traže od političkih stranaka da "transparentno vode svoje financije, ali i da više doprinose kvaliteti demokracije".

– U nekim europskim zemljama subvencije stranaka uvjetovane su promocijom, zastupljenošću žena i mladih u politici, ulaganjem u programe edukacije ili istraživanja. Takve prakse mogle bi biti inspirativne i za Hrvatsku – zaključuju u GONG-u.

Pernarova adresa i 100 tisuća kuna

Potpisivanjem referenduma za zabranu financiranja političkih stranaka Živi zid, po svemu sudeći, želi ispuniti i dva dodatna politička cilja. Jedan je pogurati svoju kampanju za EU parlament u trenutku kada rejting te stranke pada, a drugi je pokušati sprati mrlju nastalu nakon što je Državna revizija našla niz nepravilnosti u trošenju državnog novca upravo čelnih ljudi Živoga zida.

Ta je stranka u 2017. imala sjedište prijavljeno na kućnoj adresi svojega zastupnika Ivana Pernara, istovremeno evidentirajući 98.867 kuna na ime troškova zakupnine i najamnine.

Živi zid utrošio je i 89.510 kuna za izbornu promidžbu, ali bez detaljnije evidencije troškova. U prvoj polovini 2017. isplatili su 150 tisuća kuna za troškove savjetovanja, za odvjetnike 53.750 kuna i knjigovodstvene usluge 25 tisuća kuna, no pritom, upozorili su revizori, nisu priložili nikakvu specifikaciju obavljenih usluga, kao ni vrijeme kada su se usluge dogodile.

Kada je novinarka Jutarnjeg lista Željka Godeč objavila ovaj nalaz Državne revizije, Živi zid pokrenuo je protiv nje javni linč. Pritom ne demantirajući ništa od onoga što su revizori razotkrili u svojem izvještaju.

 

Naslovnica Hrvatska