Kultura Kultura

Povodom 155. godišnjice rođenja...

Na sprovodu mu se okupio cijeli ondašnji Split; od mnogih vrlina kojima ga je priroda obdarila, nadasve ga je resio čelični karakter i ponos...

Povodom 155. godišnjice rođenja...

U 'Uspomenama...' Meštrović navodi kako je Trumbićeva mirovina iznosila 3500 dinara. Unatoč skromnim primanjima, Trumbić je često putovao tijekom 30-ih, koristeći putovanja kao priliku za sastanke s političkim akterimaSuvremeni kipar Kažimir Hraste ponudio je 2018. novi umjetnički pogled na Trumbića izradivši brončanu spomen-ploču koja je postavljena na pročelju rodne kuće na Lučcu

U povodu 155. godišnjice rođenja najvećega dalmatinskog političara 20. stoljeća, dr. Ante Trumbića, čovjeka skromnog, težačkog podrijetla koji se uspješno nosio s nacionalnom i svjetskom politikom, Muzej grada Splita organizira izložbu "Ante Trumbić – patricij s Lučca", a autori izložbe su Marijan Čipčić i Darka Perko Kerum, stručni suradnici na projektu su dr. sc. Josip Dukić i Marko Trogrlić, dok likovni postav izložbe potpisuju Dina Vuletin Borčić i Mirko Gelemanović.


O Trumbićevoj politici u turbulentnom razdoblju splitske, dalmatinske i hrvatske politike – od borbe s autonomašima i iredentistima, sukoba s austrougarskim vlastima, disidentskih dana u inozemstvu, stvaranja prve Jugoslavije, te borbe za hrvatska prava u Karađorđevoj monarhiji – napisano je mnogo znanstvenih članaka i knjiga, no autori su željeli predstaviti Trumbića u drukčijem svjetlu: kroz njegove osobne predmete složili su djelić mozaika njegove biografije referirajući se i na njegov politički profil, koji je javnosti puno poznatiji od svih drugih aspekata njegova života.

Čelični karakter

– Kroz ovu izložbu namjeravamo Trumbića prikazati ponajprije kao supruga, turista, kao osobu s visokim estetskim mjerilima, a vidjet ćemo i kako su ga doživjeli razni umjetnici.

Većina predmeta na ovoj izložbi bit će prvi put predstavljena javnosti. Karakterne osobine Ante Trumbića možda je najbolje opisao Josip Smodlaka u nekrologu kojim se oprostio od svog prijatelja, ali i političkog rivala: "Neću Vam kazati, znam, ništa nova ako rečem da je Ante Trumbić bio znamenita, vanredna politička ličnost. (…)

Od mnogih vrlina kojima ga je priroda obdarila, nadasve ga je resio čelični karakter i muški ponos. Za nikakvo blago na svijetu ne bi bio pogazio svoje uvjerenje; prije bi umro od glada nego li od drugoga što zaprosio.

Za bogatstvo nije mario, živeći uvijek umjereno, a gramzenje za novcem bilo mu je odurno. Iako je potekao iz siromašnog seljačkog roda, bio je gord kao patricij."


– Iako je bio dijete težačke obitelji sa splitskog Lučca, odlaskom na studij, a zatim angažmanom na političkom i diplomatskom polju, dr. Ante Trumbić je s lakoćom prihvatio odjevna pravila svoga vremena.

Prema sačuvanim odjevnim predmetima i fotografijama, vidimo da je u modnom smislu u potpunosti njima ovladao oplemenjujući ih svojom urođenom elegancijom.

Dvadesetih godina često je odijevao dnevni frak s prslukom i hlačama na crtu, a cjelokupni dojam nadopunjavali su modni dodaci, poput polucilindra ili šešira, cvikeri i brižno namještena frizura i brkovi.

Kasnije je Trumbić frak zamijenio sakoima i kaputima, a u ljetnim mjesecima nosio je odijela od laganijih tkanina i svijetlih boja sa slamnatim šeširima. Dr. Ante Trumbić je bio prepoznatljiv i svojim suvremenicima po brižno njegovanoj estetici odijevanja.

Nažalost, podatak da je kraj života dočekao osiromašen, a što se odrazilo i na njegovu vanjštinu, otkriva nam citat srpskog političara Ljubomira Davidovića: "Znate, neću zaboraviti..., kada sam posljednji put vidio Trumbića, opazio sam na njemu malo poderanu košulju oko ovratnika...

Trumbić koji je toliko pazio na sebe nije mogao da sakrije toliku neimaštinu" – ukazuju autori izložbe, dodajući kako su Trumbića portretirali umjetnici poput Angjela Uvodića i Virgila Meneghella Dinčića, majstorski ga prikazujući kroz karikature u humoristično-satiričnom listu "Duje Balavac".

Aktivan i u mirovini

Najintimnije i najemotivnije likovne prikaze Trumbića nalazimo kod njegova prijatelja Ivana Meštrovića.

Portretirao ga je u bronci, a posthumno mu je napravio nadgrobni spomenik na njegovu posljednjem počivalištu u klaustru samostana sv. Frane. Kipar Ivan Bulimbašić napravio je također za Trumbićeva života portret u kamenu prikazavši ga kao antičkoga govornika.

Jedini poznati slikarski portret dr. Ante Trumbića izradila je slikarica Nasta Rojc portretiravši ga u duhu akademskog realizma 1933. godine.

Suvremeni kipar Kažimir Hraste ponudio je 2018. godine novi umjetnički pogled na Antu Trumbića izradivši brončanu spomen-ploču s njegovim portretom koja je postavljena na pročelju rodne kuće na Lučcu.


– Nakon burnih političkih godina koje je jednim dijelom proveo u emigraciji i diplomaciji na čestim službenim putovanjima, umirovljeničke dane Trumbić je provodio sa suprugom Anom u Zagrebu i dalje politički aktivan.

U "Uspomenama na političke ljude i događaje", Ivan Meštrović navodi kako je Trumbićeva mirovina iznosila 3500 dinara.

Unatoč skromnim primanjima, Trumbić je često putovao tijekom tridesetih godina, koristeći putovanja kao priliku za sastanke s političkim akterima u inozemstvu.

U više je navrata putovao Sredozemljem na kružnim putovanjima parobrodom "Kraljica Marija". Boravio je u Egiptu, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Malti, Portugalu, Izraelu – dodaju Marijan Čipčić i Darka Perko Kerum.


Trumbićeva životna suputnica Ana Trumbić, rođena Karaman, nadimka Netty, bila je životna suputnica Ante Trumbića u uglednoj obitelji splitskih intelektualaca, dok je majka Angja potjecala iz splitske plemićke obitelji Alberti.

Ana Trumbić pratila je supruga dok je bio u emigraciji tijekom Prvog svjetskog rata, a i kasnije je često putovala s njim, a nakon smrti sahranjena je uz svoga supruga u klaustru samostana sv. Frane u Splitu.

Naslovnica Kultura